Sápmi
Artihkal lea 2 jagi boaris.

Sámemusea Siiddas leat máŋggalogit sámegahpirat, maid duogáža eai dieđe – Siida bovdii álbmoga veahkkin geahččat daid gahpiriid

Duojárat Lisa Baal ja Rauna Harlin návddašeigga oaidnit ja dutkat dološ gahpiriid Sámemusea Siiddas.

Rauna Harlin
Rauna Harlinii lea dehálaš oaidnit dološ dujiid, go su mánnávuođas lea unnán diŋga mii lea seilon. Govva: Anni-Saara Paltto / Yle

Sámemusea Siidda čoakkáldagat viidot olles áigge. Máŋggaid dávviriid duogážis ja dujiid málles ii leat goit sihkkarvuohta ja dán bargui Siida dárbbašage sámeservoša veahki.

Sámemusea Siidda čoakkáldagain leat 260 nissonolbmogahpira. Sullii golmmalogi gahpira málles ii leat vel sihkkarvuohta.

Máŋgalogi olbmot ledje duorastaga čoahkkanan geahčadit dološ gahpiriid Siidii Anárii. Sámemusea Siidda álbmotdoaimmajođiheaddji Pia Nikula muitala, ahte olbmot ledje boahtán báikki ala miehtá Sámi, gitta Guovdageainnu ja Vuohču ráje.

– Servošis lea dat diehtu ja dáidu, midjiide lea dehálaš jearrat álbmogis dakkár dieđuid mat mis eai leat, lohká Nikula.

Pia Nikula
Siidda álbmotdoaimmajođiheaddji Pia Nikula lea giitevaš, go sápmelaččat háliidit leat mielde geahččamin dološ dávviriid. Govva: Anni-Saara Paltto / Yle

Pia Nikula lea duđavaš dáhpáhussii ja olbmot leat olu ságastallan gahpiriid birra. Siiddas lea árat dutkkan boahkániid ja vuoddagiid seamma láhkai. Nikula oaivvilda, ahte lea dehálaš diehtit dávviriid duogáža.

– Ja dalle go mis lea diehtu, de mii basttit máhcahit dan dieđu ruovttoluotta sámeservošii.

Dološ duojit beroštahttet

Guovdageidnolaš Lisa Baal liiko erenomážit gahperduodjái ja danin lei háliidan vuolgit Anárii dutkkat ja geahčadit daid gahpiriid. Son lei hástalan vel earáidge Guovdageainnus vuolgit mielde.

Baal gidde fuomášumi dasa, mo leat ivnniid heivehan oktii ja mo leat herven gahpiriid.

Lisa Baal
Lisa Baal vulggii namalassii daid gahpiriid geahččat, muđui son ii beroš museadiŋggain, boagusta ieš. Govva: Anni-Saara Paltto / Yle

– Dáppe leat oahpes Guovdageainnu málle gahpirat, leat dat jollegahpirat. Dáppe oaidná ahte dat leat albma dološ duojit, ja oaidná maid daid mat leat turistaduojit, mat leat turisttaide gorrojuvvon dahje maid eai sápmelaččat leat gánske oba gorronge, lohká Baal.

Ohcejohkalaš duojár Rauna Harlin lei aiddo mátkkis muhto fertii doapmat beaivvi ovdal ruovttoluotta davás, vai beassá gahpiriid dutkat. Son árvala, ahte eanáš oassi gahpiriin leat oarjjabealde.

Sámegahpirat
Siiddas leat iešguđetlágan gahpirat miehtá Sámi. Govva: Anni-Saara Paltto / Yle

Harlin muđuige návddaša dološ dávviriid ja dujiid geahčadit. Su mánnávuođas lea unnán mii lea seilon.

– Soađi áigge lea visot boldon, eaihan mis leat boares biergasat seilon. Muittán go áddjá lei ráhkadan stuorra kássa, iihan dalle gal lean olbmuin nu olu biergasat, muhto go dat ledje kássii visot ja dan ii ožžon váldit fárrui, lohke ahte dat boahtá maŋŋá. Eai dat dávvirat goassige boahtán, giinu daid válddii dahje de bolde daid, šuohkiha Harlin.